Skok volatilnosti američkih državnih obveznica od 21% u jednom je danu pridonio povlačenju Bitcoina s 87.200 na 83.500 dolara. Prinos na desetogodišnju obveznicu istodobno je premašio 5,13%, najvišu razinu od 2007. godine. Ukratko, prinos na obveznicu pokazuje koliki povrat ulagač može očekivati od njezina držanja. Na prvi pogled kombinacija viših prinosa i skupljeg zaduživanja izgleda izrazito negativno za BTC. Ipak, dugoročni podaci pokazuju drukčiju sliku: Bitcoin gotovo da nema stabilnu vezu s kretanjem američkih prinosa.
Prinosi rastu, ali korelacija ostaje gotovo nevidljiva
Devedesetodnevna korelacija dnevnih prinosa Bitcoina i promjena prinosa na američke desetogodišnje obveznice iznosi samo −0,18. U razdoblju od 180 dana koeficijent pada na −0,06, dok jednogodišnja vrijednost iznosi −0,03.
Koeficijent blizu nule znači da se dvije promatrane varijable uglavnom kreću neovisno. Drugim riječima, rast obvezničkih prinosa ne određuje automatski smjer cijene Bitcoina. Lacie Zhang, voditeljica istraživanja u Bitget Walletu, navela je sličnu devedesetodnevnu korelaciju od približno −0,17.
Gotovo nepostojeća korelacija predstavlja portfeljnu prednost jer se BTC ne ponaša samo kao imovina osjetljiva na trajanje, odnosno duration, ili kamatne stope. Takva neovisnost može djelovati poput dodatnog amortizera u portfelju.
Ako obveznice i Bitcoin ne reagiraju jednako na isti makroekonomski događaj, njihova kombinacija može poboljšati prinos prilagođen riziku. Standardna tržišna logika ipak nije potpuno pogrešna. Viši prinosi povećavaju oportunitetni trošak držanja imovine koja ne isplaćuje kamatu, poput Bitcoina ili zlata. Obveznica s višim prinosom tada postaje privlačnija alternativa za dio kapitala.
Volatilnost obveznica važnija je od same razine prinosa
Dugoročna nepovezanost ne štiti BTC od kratkoročnih šokova. Kada tržište državnih obveznica naglo postane nestabilno, financijski uvjeti mogu se pooštriti, kreditiranje poskupjeti, a ulagači smanjiti izloženost rizičnoj imovini. U srijedu je indeks MOVE, koji prati očekivanu volatilnost američkih državnih obveznica, skočio 21% na 95 bodova. To je bila njegova najviša razina od 1. Travnja. Bitcoin se tijekom istog dana povukao s 87.200 na 83.500 dolara, uz zabilježenu cijenu od 83.608,03 dolara. Skok volatilnosti pomogao je objasniti taj pad, no tržište je možda samo tražilo povod za korekciju nakon prethodnog snažnog rasta Bitcoina. Razlika između prinosa i volatilnosti ovdje je ključna. Visok prinos djeluje kao stalno podignuta cijena novca, dok nagli skok volatilnosti nalikuje iznenadnom kočenju cijelog financijskog sustava. Ako indeks MOVE ostane na povišenim razinama ili dodatno poraste, korekcija Bitcoina mogla bi se produbiti. Pritisak tada ne bi dolazio iz dugoročne korelacije, nego iz šire odbojnosti prema riziku.
Snažno američko gospodarstvo podiglo je prinose
Prinos na američku desetogodišnju obveznicu porastao je u srijedu za 15 baznih bodova. Glavni pokretači bili su snažni gospodarski pokazatelji, a ne iznenadni strah od američke fiskalne održivosti.
Prema podacima S&P Globala, preliminarni američki Composite PMI za rujan dosegnuo je 58,4 boda, nakon 56 bodova u kolovozu. Riječ je o najvišoj vrijednosti od srpnja 2021. uz najbrži rast poslovne aktivnosti u više od pet godina.
Istodobno su ojačali inflacijski pritisci. Kombinacija snažne aktivnosti i inflacije povećala je očekivanja da će Federal Reserve nastaviti podizati kamatne stope nakon rujanskog povećanja od 25 baznih bodova.
Pritisak se brzo proširio izvan SAD-a. Robin Brooks, viši suradnik Brookings Institutiona i bivši glavni ekonomist Institute of International Financea, naglasio je da su nakon američkih podataka posebno snažno reagirale fiskalno ranjive zemlje. Prema Brooksu, tržišta već dulje kažnjavaju države s visokim javnim dugom.
Bitcoin je rastao unatoč globalnom skoku prinosa
Od 2021. cijena Bitcoina porasla je 191%, a prošlog listopada dosegnula je rekordnih 126.000 dolara.
Taj rast dogodio se dok su desetogodišnji prinosi u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj porasli za više od 500 baznih bodova. U SAD-u, Australiji, Njemačkoj i Italiji povećanje je premašilo 400 baznih bodova. Japanski prinosi porasli su za 296 baznih bodova, a švicarski za 105 baznih bodova.
Te brojke dodatno slabe tvrdnju da su viši globalni prinosi sami po sebi dovoljni za dugotrajan pad BTC-a. Fiskalni položaji država pritom se snažno razlikuju.
Krajem 2025. japanski javni dug premašivao je 200% BDP-a, američki je iznosio 123,8%, francuski 115%, britanski 102%, a kineski 100%. Švicarski savezni dug iznosio je samo 16% BDP-a. Nizak dug i umjereniji rast švicarskih prinosa naveli su neke analitičare na ocjenu da švicarski franak postaje sigurno utočište te postupno zamjenjuje japanski jen kao preferiranu valutu za carry trgovanje.
Zaključak
Bitcoin nije dosljedno vezan uz obvezničke prinose: korelacije od −0,18, −0,06 i −0,03 ostaju blizu nule. Ipak, skok indeksa MOVE na 95 bodova pokazuje da volatilnost državnih obveznica može kratkoročno snažno pogoditi BTC. Fiskalna vjerodostojnost, gospodarski rast i inflacija utječu na prinose i fiat valute, ali se tijekom godina nisu dosljedno odražavali na kretanje cijene Bitcoina. Za ulagače je zato važno razlikovati postupni rast prinosa od naglog poremećaja tržišta. Prvi povijesno nije određivao dugoročni smjer Bitcoina, dok drugi može brzo pooštriti financijske uvjete i izazvati novu korekciju.
