Na dan 1. Listopada 2026. Bitcoin vrijedi više bilijuna američkih dolara. U posljednjim mjesecima ponovno se pojavilo staro pitanje: može li kvantno računalo otkriti privatne ključeve i premjestiti tuđe BTC kovanice? Pojednostavljeno, privatni ključ tajna je digitalna šifra kojom vlasnik dokazuje da smije raspolagati svojim BTC kovanicama. Tko ga posjeduje, može odobriti njihovo slanje. Takav bi napad teorijski bio moguć uz kriptografski relevantno kvantno računalo. Ono bi iz javnog ključa rekonstruiralo privatni ključ, a zatim njime potpisalo neovlaštenu transakciju. Ipak, trenutačne mogućnosti kvantnog hardvera ne opravdavaju zaključak da je napad blizu. Nema dokaza da će stroj potrebne veličine i pouzdanosti biti izgrađen unutar deset godina, a nije poznato ni hoće li ga ikada biti moguće izgraditi. Izvor zato trenutačnu kvantnu prijetnju Bitcoinu izričito opisuje kao FUD, odnosno širenje straha, neizvjesnosti i sumnje.
Današnji strojevi daleko su od razbijanja ključeva
Kvantni uređaji već mogu izvoditi smislene izračune nad malim brojem ulaza. Međutim, prema tekstu, nijedan postojeći sustav nije demonstrirao računsku sposobnost izvan dosega naprednog šestogodišnjeg djeteta.
Problem predstavljaju stabilnost, stopa pogrešaka i mogućnost dugotrajnog izvođenja složenih sklopova. Za razbijanje Bitcoinove kriptografije nije dovoljna kratka laboratorijska demonstracija. Napadaču bi trebao pouzdan uređaj koji održava kvantna stanja, ispravlja pogreške i izvršava velik broj povezanih operacija.
Današnji strojevi još su vrlo daleko od stabilnosti i razmjera potrebnih za razbijanje kriptografskih ključeva. Štoviše, prema izvoru, moguće je da nikakav daljnji razvoj trenutačnih kvantnih tehnologija, bez obzira na uloženi novac, nikada neće proizvesti uređaj dovoljno pouzdan da razbije čak i jedan par ključeva.
Tome u prilog ide i činjenica da se tijekom mnogih desetljeća istraživanjima opetovano nije uspjelo razviti kriptografski relevantno kvantno računalo. Uređaji s neutralnim atomima izdvojeni su kao obećavajući razvojni smjer. Ipak, prerano je zaključiti postoji li put od trenutačnih tehnologija do stroja sposobnog za praktičan kriptografski napad.
Velika ulaganja ne jamče tehnološki proboj
Količina kapitala u kvantnom računalstvu često stvara dojam da praktični proboj mora uslijediti. No velika ulaganja sama po sebi nisu dokaz napretka prema praktičnoj i pouzdanoj tehnologiji.
NASA-in Space Shuttle stigao je do prve misije s posadom uz trošak od približno 50 milijardi dolara. SpaceX je Falcon 9 doveo do prve misije s posadom za manje od pet milijardi dolara. Razlika od jednog reda veličine pokazuje koliko izbor tehnologije i način primjene poznate znanosti mogu utjecati na konačni rezultat.
Ista logika vrijedi za kvantni hardver. Skupa demonstracija može pokazati da je određeni pokus izvediv, ali ne potvrđuje da se tehnologija može povećati do razmjera potrebnih za kriptografski relevantno računalo. Ako neki pristup završi u slijepoj ulici, dodatni kapital ne jamči uspjeh.
Što bi kvantni napad zapravo zahtijevao?
Bitcoin koristi eliptičku krivulju secp256k1. Problem diskretnog logaritma na toj krivulji ima navedenu sigurnosnu složenost od 128 bitova. Kvantna superpozicija morala bi predstavljati sve moguće vrijednosti 128-bitnog broja. Upravo se tu pojavljuju otvorena fizička pitanja. Čak bi i najmanja diskretnost kvantne superpozicije mogla onemogućiti postizanje kriptografske relevantnosti. Drugo se pitanje odnosi na energiju. Ako energija potrebna za održavanje superpozicije raste sa složenošću prostora mogućnosti koji ona predstavlja, kvantno računalo možda nikada neće postati kriptografski relevantno. Suvremeno razumijevanje kvantne fizike zasad ne isključuje nijedno od tih ograničenja. Zbog toga razvoj takvog stroja možda nije samo iznimno težak. Moguće je i da je nemoguć ili da će trajno ostati izvan ljudskog dosega.
Matematički napredak nije isto što i funkcionalan stroj
Mnogi nedavno objavljeni pomaci odnose se na čistu matematiku, teorijske sklopove i optimizacije, a ne na hardver sposoban izvesti predložene postupke. Google je, prema tekstu, iz jednog svojeg rada uklonio teorijski kvantni sklop zbog mogućnosti njegove zloupotrebe protiv važnih kriptografskih sustava.
Takav sklop sam po sebi ne predstavlja neposrednu prijetnju. Trenutačno ne postoji uređaj dovoljne stabilnosti i veličine za njegovo izvođenje. Napredak kvantnog hardvera također nije linearan put prema uspjehu.
Različiti tehnološki pristupi mogu završiti u slijepoj ulici i zahtijevati novi početak. Broj objavljenih rezultata zato ne pokazuje izravno koliko se istraživanje približilo razbijanju kriptografskih ključeva.
Bitcoin ipak mora pripremati obranu
Odsutnost neposredne kvantne prijetnje ne znači da razvoj smije stati. Slabost u secp256k1 mogla bi biti otkrivena drugim matematičkim ili kriptografskim putem, bez kvantnog računala. Određene eliptičke krivulje već su pokazale slabosti, a prema tekstu secp256k1 mogao bi biti sljedeći takav slučaj. Prijedlozi P2MR i P2TRv2 te sheme SHRINCS, SPHINCS, IBC i ML-DSA, zajedno s drugim postkvantnim potpisima, mogli bi poboljšati otpornost BTC ekosustava na buduće napade. Takva bi poboljšanja bila korisna čak i ako kriptografski relevantno kvantno računalo nikada ne bude razvijeno.
Zaključak
Kvantno računalo sposobno rekonstruirati Bitcoinove privatne ključeve ostaje teorijska mogućnost, a ne potvrđena prijetnja unutar sljedećih deset godina. Današnji uređaji nemaju potrebnu stabilnost, veličinu ni pouzdanost, dok matematički pomaci sami po sebi ne uklanjaju ograničenja hardvera. Trenutačna kvantna prijetnja zato se u izvoru ocjenjuje kao FUD, ali razvoj Bitcoinove kriptografije ipak se mora nastaviti. Postkvantni potpisi i novi kriptografski prijedlozi mogu povećati otpornost mreže na buduće kvantne i nekvantne napade.
