Inflacija i dalje nagriza kupovnu moć gotovine, a rasprava o tome tko se može zaštititi postaje sve glasnija. U tom kontekstu CEO Coinbasea Brian Armstrong ponovno je istaknuo ulogu Bitcoina kao alata za očuvanje vrijednosti, posebno za ljude koji nemaju pristup klasičnim oblicima ulaganja. No tržište istodobno šalje drugačiji signal. Bitcoin je od siječnja pao gotovo 30%, što otvara pitanje koliko je takva zaštita realna za kućanstva bez financijskog jastuka. U trenutku pisanja, par BTCUSD je na 65.518 USD.
Armstrong je argument iznio u objavi na platformi X 23. Veljače 2026. A zatim ga ponovio na događaju World Liberty Forum, čiji je domaćin bila obitelj predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Njegova poruka bila je usmjerena na nejednakost: oni s više kapitala imaju više opcija, dok ostali najviše osjećaju rast cijena.
Armstrongova teza: inflacija kao regresivni teret
Armstrong tvrdi da inflacija “tiho” smanjuje vrijednost gotovine i da se bogatiji od toga štite prebacivanjem novca u dionice, nekretnine i Bitcoin. Ljudi bez pristupa takvim opcijama trpe najveći udar i imaju najmanje izlaza. Dodatno je naglasio da je inflacija regresivni porez na najsiromašnije jer “drže samo gotovinu”. U njegovoj interpretaciji, tek kada ljudi steknu imovinu, mogu si priuštiti pristup klasama otpornima na inflaciju, uključujući bitcoin i nekretnine. Takav okvir rasprave stavlja naglasak na financijsku dostupnost. Poruka je da problem nije samo rast cijena, nego i razlika u mogućnostima zaštite od tog rasta.
Volatilnost Bitcoina: zaštita ili novi rizik?
Ključna napetost u ovoj priči je razlika između inflacije, koja obično djeluje postupno, i kretanja cijene Bitcoina, koje može biti naglo. U raspravama se ističe primjer da Bitcoin može pasti 20% u jednom tjednu, što je za dio građana teško podnošljiv rizik.
Za kućanstva bez rezerve, takav pad nije samo “privremena oscilacija”. To je potencijalni gubitak koji se događa brže nego što većina ljudi može prilagoditi kućni proračun. U praksi, to mijenja narativ o Bitcoinu kao jednostavnom štitu protiv rasta cijena.
Istodobno, tržišni kontekst ostaje važan. Ako je Bitcoin od siječnja izgubio gotovo 30% vrijednosti, tada se argument o zaštiti od inflacije nužno sudara s kratkoročnim iskustvom ulagača. To ne poništava ideju dugoročnog ulaganja, ali mijenja profil rizika za one s najmanje prostora za pogrešku.
CLARITY Act: regulacija koja bi mogla promijeniti tržište
Drugi dio Armstrongove poruke bio je usmjeren na zakonodavstvo. CLARITY Act, o kojem se raspravlja u američkom Kongresu, ima cilj definirati kako se digitalna imovina regulira u SAD-u, uključujući pitanje koje agencije imaju ovlasti i pod kojim uvjetima. Američki senator Bernie Moreno izjavio je da zakonodavci guraju donošenje zakona do travnja. Taj rok daje politički okvir raspravi i povećava pritisak na industriju i institucije koje čekaju jasnija pravila. Armstrong je na forumu rekao da bi uravnotežena verzija zakona mogla biti dobitak za kripto tvrtke, banke i potrošače. U toj formulaciji naglasak je na “uravnoteženosti”, odnosno na pravilima koja istodobno omogućuju inovacije i postavljaju jasne granice.
Stablecoini u fokusu: prinosi i bankarska pravila
Rasprave oko CLARITY Acta snažno su se usmjerile na stablecoine i pitanje mogu li nuditi konkurentne prinose bez sukoba s postojećim bankarskim pravilima. To je osjetljiva tema jer se dotiče granice između kripto proizvoda i tradicionalnih financijskih usluga.
U praksi, stablecoini su digitalna imovina čija je vrijednost vezana uz neku referencu, najčešće valutu. Zbog te stabilnosti često se promatraju kao most između kripto tržišta i svakodnevnih plaćanja, ali i kao potencijalni kanal za štednju ili prinos. U tekstu se stablecoini spominju kao središnja točka razgovora, što sugerira da zakonodavci i industrija pokušavaju definirati gdje prestaje inovacija, a gdje počinje bankarska regulacija. Pri prvom spominjanju u ovom članku tema se prirodno veže uz kategoriju Stablecoini.
Geopolitički pritisak: Kina i digitalna valuta s kamatom
Armstrong je raspravi dodao i međunarodnu dimenziju. Upozorio je da Kina napreduje s državnom digitalnom valutom koja plaća kamatu te da SAD riskira gubitak pozicije ako zaostane u politici stablecoina.
Poruka američkim regulatorima bila je izravna: ako se politika stablecoina ne postavi na vrijeme, SAD gubi teren u konkurenciji u kojoj bi, prema Armstrongu, trebao voditi. Time se rasprava o regulaciji prestaje svoditi samo na zaštitu potrošača i prelazi u pitanje strateške prednosti. Takav okvir povećava ulog: stablecoini i pravila oko njih postaju dio šireg natjecanja financijskih sustava. U tom smislu, CLARITY Act dobiva težinu koja nadilazi kripto industriju i prelazi u domenu državne politike.
Zaključak
Brian Armstrong je na X-u i na World Liberty Forumu iznio tezu da inflacija najviše pogađa one koji drže gotovinu, dok se bogatiji štite ulaganjem u dionice, nekretnine i Bitcoin. Istodobno, tržišna realnost pokazuje da je Bitcoin od siječnja pao gotovo 30%, a volatilnost može uključivati i tjedni pad od 20%, što je posebno rizično za građane bez financijske rezerve.
U paraleli s tom raspravom, CLARITY Act u američkom Kongresu postaje ključna točka za definiranje regulatornih ovlasti i pravila za digitalnu imovinu. Senator Bernie Moreno izjavio je da zakonodavci guraju donošenje zakona do travnja, dok Armstrong smatra da bi uravnotežena verzija mogla koristiti kripto tvrtkama, bankama i potrošačima. Fokus na stablecoine i pritisak konkurencije s Kinom dodatno pojačavaju važnost odluka koje slijede.
