Paragvaj je povukao potez koji će mnogima promijeniti svakodnevicu u kriptu: nova pravila traže da se za gotovo svaku transakciju iznad 5.000 USD prijave i tehnički tragovi poput adresa novčanika i hash-a transakcije. To je razina detalja koja kripto svijet približava poreznim obrascima — i to vrlo konkretno. Nacionalna uprava za porezne prihode Paragvaja (DNIT) izdala je Opću rezoluciju br. 47/26, objavljenu 12. Ožujka 2026., kojom uvodi sveobuhvatne obveze izvještavanja za Bitcoin i druge kriptoaktivnosti. Prag je postavljen na 5.000 USD, ali se u pravilima pojavljuju dvije razine obveze koje ne treba miješati: za rezidente i entitete obveze se primjenjuju kada prelaze 5.000 USD godišnje, dok se za kripto platforme traži prijavljivanje gotovo svih transakcija digitalne imovine iznad 5.000 USD. Ovo nije priča o novom porezu, nego o novoj vidljivosti. DNIT poručuje da će “ispravna identifikacija i praćenje ojačati nadzor i usklađenost”, a fiskalne vlasti dobivaju znatno jasniju sliku kretanja digitalne imovine.
Što se točno mora prijavljivati: od kupnje do prijenosa između vlastitih novčanika
Rezolucija ne cilja samo “klasičnu” kupnju i prodaju. Obuhvat je širok i uključuje kupnju, prodaju, zamjene između kriptovaluta, rudarenje, staking, yield farming, airdropove, prihod od posudbe, plaćanja te transfere između osobnih novčanika.
Zanimljivo je da se u istu košaru stavljaju i aktivnosti koje korisnici često doživljavaju kao “internu reorganizaciju” imovine. Primjerice, prijenos s jedne adrese na drugu, iako je riječ o vlastitim sredstvima, ulazi u kategoriju događaja koji se prate i opisuju. Za čitatelja koji ne živi u tehničkim detaljima: hash transakcije je poput jedinstvenog broja računa, a adresa novčanika poput broja računa u banci. Kad se to spoji s datumom, vremenom i iznosom, dobiva se vrlo precizan trag.
Koje podatke DNIT traži od platformi i administratora
Obveze nisu “općenite”, nego vrlo operativne. Platforme i administratori moraju dostavljati detaljne podatke: adrese novčanika, blockchain mreže i hash-eve transakcija. Uz to ide i kompletan “račun”: datum i vrijeme svake transakcije, iznos i vrijednost u američkim dolarima, plaćene naknade te informacije o drugoj strani u transakciji. Važno je i da se za platforme ne radi o sporadičnom uzorkovanju: prema pravilima, one moraju prijavljivati gotovo sve transakcije digitalne imovine iznad 5.000 USD, uz navedene tehničke i identifikacijske elemente. Drugim riječima, DNIT ne želi samo znati da se nešto dogodilo, nego i kako se dogodilo, na kojoj mreži i s kim. To je bitna razlika u odnosu na modele koji se oslanjaju isključivo na agregirane iznose. Za mjenjačnice i druge posrednike to znači prilagodbu procedura, obrazaca i interne evidencije. U praksi, dio tržišta već je krenuo ažurirati politike kako bi se uskladio s rezolucijom.
Usklađivanje s FATF-om i regionalni kontekst
DNIT-ova rezolucija usklađena je s preporukama FATF-a, međunarodnog tijela koje od 2019. Potiče države na strože zahtjeve izvještavanja o virtualnoj imovini radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Paragvaj je član GAFILAT-a i u tom okviru ugrađuje smjernice u domaću praksu, s ciljem jačanja provedbe AML-a i smanjenja međunarodnog nadzora. U regiji se vidi sličan smjer. Brazil je uveo usporediva pravila izvještavanja 2023. Dok je Argentina predložila srodno zakonodavstvo. Paragvaj se time pozicionira kao zemlja koja želi standardizirati kripto tragove na način razumljiv i domaćim institucijama i međunarodnim procjenama.
Tehničku stranu priče dodatno podupiru multilateralne institucije: Međunarodni monetarni fond i Inter-američka razvojna banka pružili su tehničku podršku za integraciju blockchain analitike i oporezivanja u fiskalne sustave. To je važan signal da se ne radi samo o “papirnatoj” regulativi, nego o gradnji kapaciteta za stvarnu provedbu.
Šira slika: tokenizirana imovina, tržište kapitala i planovi države
Rezolucija 47/26 dolazi u trenutku šire pravne i financijske tranzicije. Zakon 7572/2025 o tržištu vrijednosnih papira i proizvoda formalizira nadzor nad tokeniziranom imovinom, dok Superintendencija za vrijednosne papire (SIV) regulira tokene koji predstavljaju vlasništvo ili kreditna prava.
DNIT, s druge strane, pokriva sve kripto transakcije, uključujući decentraliziranu digitalnu imovinu koja se koristi kao sredstvo razmjene. Paragvaj pritom pokušava profesionalizirati tržište kapitala. U posljednjem desetljeću udio tržišta kapitala u nacionalnom BDP-u porastao je s 1% na 15%.
U takvom okruženju, kripto nadzor postaje dio šireg cilja: jasnija pravila, više transparentnosti i manje sivih zona. Država paralelno gura i operativne projekte.
Spominje se kretanje u tom smjeru, kao i razvoj tokenizacijskih projekata u agribiznisu i nekretninama. U paketu su i planovi za obvezne revizije pametnih ugovora, što cilja na smanjenje tehničkih i pravnih rizika. Još jedan detalj otkriva smjer: planira se razdvajanje skrbničkih funkcija od burzovnih operacija u Paragvajskom depozitoriju vrijednosnih papira (Cavapy), radi jačanja transparentnosti. To je institucionalni potez koji podsjeća na logiku “odvojenih ladica” — tko čuva imovinu, a tko trguje, ne bi trebao biti ista operacija.
Zaključak
DNIT-ova Opća rezolucija br. 47/26, objavljena 12. Ožujka 2026., uvodi obvezu detaljnog izvještavanja o kripto transakcijama iznad 5.000 USD, uključujući adrese novčanika, mreže i hash-eve transakcija, uz vrijeme, iznose, naknade i podatke o drugoj strani. Pravilo obuhvaća širok spektar aktivnosti, od trgovanja do stakinga i prijenosa između osobnih novčanika, bez uvođenja novih poreza, ali uz znatno veću transparentnost. Prema izvještajima, ova rezolucija predstavlja prvu fazu sveobuhvatnog nadzora kriptovaluta u Paragvaju.
Implementacija se nastavlja kroz 2026. A sljedeće faze bavit će se oporezivanjem i provjerom usklađenosti. Mjera se uklapa u preporuke FATF-a (od 2019.) i regionalni smjer koji uključuje Brazil (pravila iz 2023.) te argentinske zakonodavne inicijative, uz širi okvir reformi poput Zakona 7572/2025, uloge SIV-a i planova oko Cavapyja te tehničke podrške MMF-a i Inter-američke razvojne banke.
