Latinska Amerika jedna je od regija u kojoj je kripto najbrže prešao put od čiste špekulacije do svakodnevnog financijskog alata. Od prvih lokalnih Bitcoin meetupa početkom 2010-ih, preko eksplozije interesa tijekom bull marketa 2017. i 2021., došli smo do faze u kojoj se kriptovalute u nizu zemalja koriste za plaćanja, slanje novca u inozemstvo i zaštitu kupovne moći. Novi podaci za 2025. pokazuju da ta tranzicija nije usporila – upravo suprotno.
Prema najnovijem izvješću jedne argentinske kripto tvrtke, broj aktivnih korisnika kripto aplikacija u Latinskoj Americi rastao je oko tri puta brže nego u SAD-u. Ključna razlika: dok je američko tržište i dalje dominantno fokusirano na investicije i trgovanje, u Latinskoj Americi kripto sve više funkcionira kao svakodnevna infrastruktura za plaćanja i međunarodne transfere, posebno kroz stablecoine vezane uz američki dolar.
Takav razvoj događaja ne dolazi iz vakuuma. Regija desetljećima živi s visokom inflacijom, valutnim kontrolama i skupim prekograničnim transferima. Kripto je u tom kontekstu nastao i sazrio kao paralelni financijski sloj, a 2025. je godina kada je jaz u dinamici rasta između Latinske Amerike i SAD-a postao statistički vrlo vidljiv.
Zašto je rast korisnika u Latinskoj Americi 3x brži nego u SAD-u?
Izvješće naglašava da je rast broja mjesečno aktivnih kripto korisnika u Latinskoj Americi u 2025. bio približno trostruko brži nego u SAD-u. Ovdje ne govorimo o broju otvorenih računa, nego o korisnicima koji realno obavljaju transakcije barem jednom mjesečno – što je daleko bolji indikator stvarne adopcije.
Razlog je u strukturi potražnje. U SAD-u većina volumena i dalje dolazi iz institucionalnog trgovanja, derivata i sofisticiranih proizvoda, uz jasan fokus na investicijski narativ (Bitcoin kao digitalno zlato, Ethereum kao infrastruktura za DeFi i sl.). U Latinskoj Americi, nasuprot tome, veći udio volumena proizlazi iz svakodnevnih potreba: slanje novca obitelji, naplata rada za strane klijente, plaćanje online servisa koji ne podržavaju lokalne kartice.
Sama činjenica da je tržište Latinske Amerike u 2025. činio značajan udio globalne kripto aktivnosti, uz dvoznamenkasti rast mjesečno aktivnih korisnika, sugerira da kripto u toj regiji nije samo ciklički fenomen bull/bear faza, već postaje strukturalno ukorijenjen u lokalnim financijskim tokovima.
Brazilski institucionalni val i argentinski stablecoin “railovi”
Unutar regije, izvješće posebno ističe Brazil i Argentinu kao dvije različite, ali komplementarne priče rasta. Brazil prednjači po veličini transakcija, uz snažan skok vrijednosti koja prolazi kroz kripto kanale. Taj rast povezuje se s ulaskom većeg broja institucionalnih igrača i većom regulatornom jasnoćom koja financijskim institucijama omogućuje da nude kripto proizvode i usluge na relativno strukturiran način.
Ključno je i to što se brazilski platni sustav PIX – real-time rails za instantna plaćanja u lokalnoj valuti – postupno povezuje s kripto infrastrukturama. To ne znači da se PIX “tokenizira”, već da fintech kompanije implementiraju mostove: korisnik može platiti u lokalnoj valuti, dok se iza kulisa transakcija dijelom ili u potpunosti podmiruje u kriptu.
Argentina je druga priča. Iako je inflacija u 2025. znatno niža nego u najgorim godinama, izvješće pokazuje da je prosječan broj mjesečnih korisnika kripto aplikacija višestruko veći nego u bull marketu 2021. Ključan driver su prekogranična plaćanja i masovno korištenje stablecoina kao “digitalnih dolara”. Argentinske fintech platforme omogućile su korisnicima da plaćaju brazilske trgovce u pezosima, dok se iza kulisa koriste stablecoini poput USDT, a poravnanje prema trgovcu ide preko PIX-a.
Ovaj model kombinira lokalne platne sustave i globalne kripto railove: korisnik ne mora razumjeti kripto niti držati privatne ključeve; aplikacija mu prikazuje iznose u lokalnoj valuti, dok backend koristi stablecoine za brzo i relativno jeftino poravnanje preko granica.
Tehnički pogled: kako stablecoini nose rast kripto korisnika
U izvješću je jasno da su stablecoini centralni element priče. S tehničke strane, većina volumena prolazi preko stabilnih kovanica vezanih uz američki dolar, tipično izdanih na velikim Layer 1 mrežama kao što su Ethereum, Tron ili BNB Chain. Tipična arhitektura izgleda ovako:
1) Korisnik u Latinskoj Americi uplaćuje lokalnu valutu na fintech aplikaciju (bankovni transfer, kartica ili lokalni instant-rail poput PIX-a, Yape, Plin itd.).
2) Aplikacija putem integriranih mjenjačnica ili vlastitog market makera lokalnu valutu konvertira u stablecoin (npr. USDT, USDC) na jednoj ili više blockchain mreža.
3) Stablecoini se koriste kao settlement sloj: šalju se na adresu pružatelja usluge, stranog freelancera ili drugog fintech posrednika, često preko više chainova uz pomoć bridge infrastrukture ili interni “off-chain” netting.
4) Na odredištu, stablecoin se ili drži kao zaštita od inflacije (digitalni dolar u walletu), ili se automatski konvertira u lokalnu valutu i isplaćuje kroz lokalni platni sustav.
Ključno je da krajnji korisnik sve češće ne vidi tehničke detalje: aplikacije skrivaju složenost izbora mreže, naknada i bridgeanja, nudeći UX nalik klasičnom fintechu. No ispod haube stoje pametni ugovori, on-chain tokeni i slojevi interoperabilnosti koji rade u stvarnom vremenu.
Posebno je interesantan slučaj Perua, gdje je integracija između Bybit Pay i lokalnih digitalnih novčanika Yape i Plin, uz nove interoperabilne regule, omogućila da se banke i walleti međusobno povežu. Rezultat je bio udvostručenje broja korisnika kripto aplikacija i eksplozija volumena transfera između bankovnih računa i digitalnih novčanika, što ukazuje na to da regulatorno poticanje interoperabilnosti može vrlo brzo multiplicirati učinke baze već postojećih korisnika.
Rizici: regulativa, stablecoin izdavatelji i infrastrukturne slabosti
Iako dinamika rasta izgleda impresivno, postoje vrlo konkretni rizici. Prvi je regulatorna neizvjesnost. U mnogim državama Latinske Amerike kripto regulativa je fragmentirana, parcijalna ili nedovoljno precizna. Dok Brazil ide prema sve jasnijem okviru, druge zemlje balansiraju između priznavanja praktičnih koristi i bojazni od kapitalnog bijega i gubitka kontrole nad monetarnom politikom.
To otvara prostor za “sive zone” u kojima fintech i kripto tvrtke operiraju na rubu dozvoljenog, što dugoročno može dovesti do iznenadnih blokada servisa, restrikcija ili čak retroaktivnih poreznih zahtjeva. Za korisnike koji se realno oslanjaju na kripto za svakodnevna plaćanja, to nije apstraktan, već operativni rizik.
Drugi ključni rizik leži u samim stablecoinima. Većina volumena oslanja se na centralizirane izdavatelje koji drže rezerve u tradicionalnom financijskom sustavu. Ako bi došlo do problema s rezervama, regulatornih zabrana ili zamrzavanja određenih adresa, korisnici bi mogli ostati “zarobljeni” u tokenima čija je isplativost upitna. Uz to, koncentracija na nekoliko glavnih izdavatelja stvara sistemsku ovisnost o entitetima koji su izvan kontrole lokalnih regulatora.
Treći sloj rizika su tehničke i UX slabosti. Iako aplikacije skrivaju kompleksnost, velik broj korisnika i dalje je izložen rizicima poput phishinga, gubitka pristupa privatnim ključevima (kod self-custody rješenja) i pogrešnih transakcija na pogrešnu mrežu ili adresu. Uz to, premošćivanje (bridganje) između različitih chainova ostaje jedna od najranjivijih karika sigurnosne arhitekture, s povijesno visokim iznosima izgubljenim u bridge hakovima.
Što znači 3x brži rast za budućnost kripta u regiji?
Latinska Amerika u 2025. pokazala je da kripto može rasti kao infrastruktura, a ne samo kao investicijska klasa. Trostruko brži rast aktivnih korisnika u odnosu na SAD odražava činjenicu da ovdje kripto rješava realne probleme: skupu i sporu prekograničnu naplatu, nestabilne lokalne valute i ograničen pristup globalnim financijskim servisima.
Prednost ovakvog modela je jasan product–market fit: integracija stablecoina s lokalnim platnim sustavima poput PIX-a, Yapea i Plina stvara mrežni efekt u kojem svaki novi korisnik dodatno povećava korisnost sustava. Nedostatak je ovisnost o centraliziranim izdavateljima stablecoina, regulatorna nesigurnost i tehnička kompleksnost koja je i dalje prisutna iza uglađenog UX-a.
Ova tema je posebno relevantna za fintech poduzetnike, developere koji rade na platnim rješenjima, regulatore koji traže ravnotežu između inovacije i zaštite sustava, kao i za pojedince u regiji koji traže praktične načine za slanje i primanje novca preko granica. Ako se sadašnji trendovi nastave, Latinska Amerika bi u idućim godinama mogla postati laboratorij za modele integracije tradicionalnog financijskog sustava i kripta – modele koji će se kasnije možda izvoziti u ostatak svijeta.
