Američka savezna država Indiana upravo je napravila još jedan korak u formalnoj institucionalnoj adopciji Bitcoina. Dok je Bitcoin već godinama prisutan u portfeljima fondova rizičnog kapitala, trezora tehnoloških kompanija i ETF-ova, tek se posljednjih nekoliko godina ozbiljnije probija u okvire javnih mirovinskih i drugih institucionalnih fondova na razini država. Indiana sada ulazi u skupinu američkih saveznih država koje dopuštaju da se dio javnih sredstava izloži digitalnoj imovini, primarno Bitcoinu kroz spot ETF-ove.
Ovaj zaokret nije nastao u praznom prostoru. U pozadini je višegodišnji proces: od prvih regulatornih rasprava oko kripto imovine u SAD-u, preko lansiranja spot Bitcoin ETF-ova, pa do novije političke inicijative na saveznoj razini koja zagovara stvaranje svojevrsne državne Bitcoin rezerve. Indiana se uklapa u taj širi obrazac – ali ga istovremeno kombinira s vrlo restriktivnim pristupom prema jednom drugom segmentu kripto tržišta: kripto bankomatima.
Što konkretno donosi zakon HB 1042 u Indiani
Ključna vijest je da je zakonodavno tijelo Indiane usvojilo zakon HB 1042 kojim se javnim mirovinskim i štednim planovima dopušta ulaganje u digitalnu imovinu i spot kripto ETF-ove. U praksi, to znači da će upravitelji javnih fondova moći dodati izloženost prema Bitcoinu (i drugim odabranim digitalnim imovinama) putem reguliranih financijskih instrumenata, umjesto da sami drže coine na vlastitim walletima.
Važno je naglasiti da se ne radi o obvezi, već o dozvoli u investicijskom okviru. Upravni odbori i investment komiteti i dalje moraju odlučiti koliki će dio portfelja, ako uopće, izložiti kriptovalutama i na koji način će upravljati rizikom. HB 1042 tim fondovima jednostavno otvara vrata segmentu tržišta koji im je do sada uglavnom bio zatvoren ili pravno nejasan.
Ovim potezom Indiana se pridružuje skupini od najmanje sedam američkih saveznih država, među kojima su Wyoming, Wisconsin, Michigan i Arizona, koje su već omogućile neku formu ulaganja javnih sredstava u kripto-povezane proizvode. Šira slika je još značajnija: prema dostupnim analizama, barem 21 američka država već ulaže ili aktivno razmatra ulaganje javnih sredstava u digitalnu imovinu, dominantno u Bitcoin i u nekim slučajevima u stablecoine.
Paralelno s tim, Indiana je usvojila i zasebnu mjeru kojom se na razini cijele države zabranjuje rad kripto bankomata. Odluka je motivirana izvješćima lokalnih i državnih tijela za provedbu zakona, koja su detektirala značajan porast prijevara vezanih uz takve kioske, uključujući stotine tisuća dolara izgubljenih u jednom jedinom gradu tijekom 2025. godine.
Kako se mirovinski fondovi tehnički izlažu Bitcoinu
Za institucionalne ulagače poput javnih mirovinskih fondova, izravna kupnja Bitcoina na kripto mjenjačnicama i čuvanje na vlastitim ključevima predstavljaju značajne operativne, sigurnosne i regulatorne izazove. Zbog toga HB 1042 eksplicitno naglašava mogućnost korištenja spot kripto ETF-ova i drugih reguliranih struktura.
Tehnički gledano, mehanizam funkcionira ovako: autorizirani sudionici ETF-a (najčešće velike financijske institucije) kupuju stvarni BTC na tržištu i polažu ga kod skrbničkih institucija. ETF izdaje udjele koji su kolateralizirani fizički kupljenim Bitcoinom, a ti udjeli se zatim trguju na tradicionalnim burzama. Mirovinski fond u Indiani, umjesto da operativno barata privatnim ključevima, jednostavno kupuje i drži ETF udjele u svom postojećem brokerskom/depocitarnom sustavu.
Ovakav model koristi postojeću infrastrukturu skrbništva, usklađenost s KYC/AML pravilima i standardne procese izvještavanja. Institucije dobivaju izloženost prema cijeni Bitcoina bez upravljanja samim on-chain transakcijama. Nedostatak je što su ovisne o kvaliteti skrbništva ETF pružatelja, mogućim odstupanjima između neto vrijednosti imovine i tržišne cijene ETF-a, te o regulatornim odlukama koje se tiču samih ETF proizvoda.
Za razliku od BTC ekosustava u kojem korisnici mogu raditi self-custody, koristiti Lightning Network ili sudjelovati u drugim protokolima, institucionalna izloženost kroz ETF često je ograničena na pasivno praćenje cijene. To smanjuje tehnički rizik upravljanja ključevima, ali ujedno znači i gubitak mogućnosti direktnog sudjelovanja u funkcionalnostima Bitcoin mreže.
Zašto Indiana dopušta Bitcoin, ali zabranjuje kripto bankomate
Naizgled kontradiktorna kombinacija – otvaranje prema Bitcoinu u javnim fondovima i istovremeno zabrana kripto bankomata – logična je ako se promatra kroz prizmu upravljanog rizika. Javne mirovinske sheme ciljaju na dugoročnu, institucionalno reguliranu izloženost preko nadziranih financijskih posrednika, dok su kripto bankomati često korišteni kao točka ulaza/izlaza za neregulirane i teško nadzirane tokove sredstava.
Regulatori u Indiani navode konkretne podatke o porastu prijevara vezanih uz kripto bankomate: građani su često žrtve social engineering napada u kojima ih prevaranti upućuju da uplate gotovinu u kripto kiosk kako bi “platili kaznu”, “otključali račun” ili “spasili” nekoga iz hitne situacije. Gotovina prelazi u kripto, transakcije su gotovo nepovratne, a identitet primatelja teško je utvrditi.
Zabrana kripto bankomata, uz ovlasti glavnog državnog odvjetništva da te slučajeve tretira kao obmanjujuću potrošačku praksu, pokazuje da Indiana razlikuje dva tipa rizika: s jedne strane, market risk povezan s cijenom Bitcoina, koji smatra prihvatljivim ako je upakiran u regulirani proizvod; s druge strane, operativni i prijevarni rizik koji se veže za fizičke kioske na kojima je zaštita krajnjih korisnika slabija.
Ovakav pristup također šalje signal institucionalnim investitorima: država je voljna prihvatiti Bitcoin kao financijsku imovinu u infrastrukturno i pravno jasno definiranom okruženju, ali je istovremeno spremna agresivno ograničiti kanale koji su se pokazali kao žarišta prijevara i loših potrošačkih ishoda.
Glavni rizici i ograničenja za javne mirovinske fondove
Iako ulazak Bitcoina u javne mirovinske fondove može donijeti diverzifikaciju, postoje najmanje dva ozbiljna seta rizika koje treba jasno razumjeti. Prvi je klasični volatilnost i likvidnost rizik. Bitcoin je povijesno imao velike cikluse rasta i pada cijene u relativno kratkim razdobljima. Za mirovinski fond koji mora balansirati obveze prema budućim umirovljenicima, čak i mala alokacija u vrlo volatilnu imovinu može povećati ukupnu varijancu portfelja, osobito u razdobljima kada korelacije između klasa imovine naglo rastu.
Drugi je regulatorno-politički rizik. Iako HB 1042 trenutno omogućava ulaganje, politički kontekst se brzo mijenja. Promjena administracije na saveznoj ili državnoj razini može dovesti do pooštravanja regulacije, ograničenja ulaganja u određene tipove kripto proizvoda ili čak do retroaktivnih revizija investicijskih odluka. Mirovinski fondovi tako nisu izloženi samo tržištu Bitcoina, već i riziku promjene pravila igre.
Tu su i tehnička ograničenja: čak i ako fondovi koriste spot ETF-ove, oni ovise o kvaliteti skrbničkih rješenja, implementaciji multisig sustava, internim procedurama kontrole pristupa i usklađenosti. Iako te procese primarno vodi ETF pružatelj, svaka veća sigurnosna povreda ili operativni incident u takvoj strukturi može se prenijeti na krajnjeg investitora – u ovom slučaju, javni mirovinski fond.
Indiana u širem trendu državnog ulaska u Bitcoin
Indiana se ovim potezom pozicionira unutar šireg trenda u kojem gotovo pola saveznih država u SAD-u ili već ima izloženost prema digitalnoj imovini, ili ozbiljno evaluira takav scenarij. U nekim državama to uključuje i razmatranje uporabe stablecoina za upravljanje likvidnošću, dok se drugdje fokus zadržava pretežno na Bitcoinu kao dugoročnoj imovini nalik digitalnom plemenitom metalu.
Politički kontekst dodatno pojačava dinamiku: postoje jasne inicijative na saveznoj razini koje zagovaraju stvaranje svojevrsne američke “Bitcoin strateške rezerve” te pozicioniranje SAD-a kao globalnog centra za kripto industriju. Države poput Arizone, Tennesseeja, Oklahome i Nebraske već su usvojile zakone kojima otvaraju određene javne fondove za kupnju kriptovaluta, čime se postupno normalizira ideja da i javna sredstva mogu imati dio portfelja u digitalnoj imovini.
Indiana je specifična po tome što njen paket mjera kombinira institucionalnu adopciju i potrošačku zaštitu. S jedne strane, javni fondovi dobivaju pristup Bitcoinu kroz regulirane kanale; s druge, građani gube jedan popularan “cash-to-crypto” ulaz – kripto bankomate – upravo zbog sigurnosnih i prijevarnih razloga. Ta dvostruka dinamika vjerojatno će postati sve češća kako se regulatorni okvir oko kripta bude razvijao.
Zaključak: što Indiana znači za budućnost Bitcoina u javnim fondovima
Odluka Indiane da kroz HB 1042 omogući ulaganje javnih mirovinskih i štednih planova u Bitcoin i druge digitalne imovine, prvenstveno putem spot ETF-ova, još je jedan signal da se kripto sve čvršće ukotvljuje u institucionalnom financijskom sustavu. Prednost za fondove je mogućnost dodatne diverzifikacije i potencijalnog zaštitnog sloja u odnosu na tradicionalne monetarne politike, uz korištenje postojeće, regulirane infrastrukture.
S druge strane, volatilnost Bitcoina, regulatorna neizvjesnost i operativni rizici skrbništva ostaju realni izazovi. Zabrana kripto bankomata u istoj državi pokazuje da je pristup izrazito selektivan: prihvaća se institucionalni, ali ograničava potrošački, visoko-rizičan segment kripto ekosustava.
Za američke javne mirovinske fondove, Indiana je još jedna potvrda da će se tema Bitcoina u portfelju sve češće pojavljivati na investicijskim komitetima. Za regulatore, ona je primjer kako kombinirati otvaranje prema novoj klasi imovine s istovremenim pooštravanjem pravila tamo gdje su zabilježeni najveći oblici prijevara. Za same korisnike mirovinskih fondova, ključno ostaje razumjeti da institucionalna prisutnost Bitcoina ne eliminira rizik, već ga samo preoblikuje u format bliži tradicionalnim financijama.
